Kakve koristi imamo od bitcoina u svakodnom životu?

Kad se pomisli na valutu obično se misli na ono najosnovnije: na plaćanje. No upravo to je u Njemačkoj s kriptovalutama teško. U ovoj zemlji postoji svega oko 2.300 trgovina, internetskih prodavača i pružatelja usluga koji prihvaćaju bitcoin kao sredstvo plaćanja, pokazuju podaci platforme Coinmap, specijalizirane za tržišta kriptovaluta. To znači - u stvarnom svijetu on je jedva prisutan. No zašto je to tako?

„Kao sredstvo plaćanja bitcoin nema široku primjenu. Razlog je to što je izuzetno podložan velikim oscilacijama", kaže stručnjak za tržišta kapitala Chris-Oliver Schickentanz iz tvrtke Capitell AG. Za maloprodaju je zbog toga teško predvidiv. No tko njime pokuša obaviti plaćanje, primijetit će: funkcionira jednostavno i u svega nekoliko sekundi.

Pizza za 10.000 bitcoina

Od 2010. za to postoji i službeni dokaz: 22. svibnja te godine je programer Laszlo Hanyecz platio dvije pizze s nevjerojatnih 10.000 bitcoina. Danas nezamislivo mnogo. No plaćanje je uspjelo i pokazalo da se za to virtualno „nešto" zvano bitcoin može dobiti stvarna protuvrijednost. Od tada je prihvaćenost kriptovaluta rasla. No zašto onda toliko dugo traje da se one doista koriste u svakodnevici?

„Ovdje govorimo o tehnologiji koja će u potpunosti preokrenuti cjelokupnu financijsku infrastrukturu", objašnjava Adrian Fritz, kripto-stručnjak iz tvrtke 21shares. On kaže da je za to potrebno više vremena i da će se mnogo toga u budućnosti odvijati u pozadini, slično kao što je danas slučaj s internetom. „Drugim riječima, u budućnosti ćemo svi koristiti kripto- i blockchain-tehnologiju, ali to vjerojatno uopće nećemo primjećivati." A tu je i regulacija, ističe Fritz i napominje da je na tom području 2025. ostvaren važan napredak.

Blockchain omogućuje mnogo toga

Pojam blockchain često se spominje u vezi s kriptovalutama. Blockchain je svojevrsna podatkovna autocesta na kojoj kriptovalute funkcioniraju - siguran sustav, koji dosad nije hakiran i koji nema glavnog donositelja odluka. Postoje li ovdje praktičnije primjene za kriptovalute?

„Da", kaže Stijn Vander Straeten, direktor Crypto Finance AG-a i navodi jedan primjer: „Ako parkirate električno vozilo i parkirno mjesto plaćate na način utemeljen na blockchainu. Istodobno vozilu treba električna energija, koju preuzima iz zgrade preko puta, na kojoj su postavljeni solarni paneli, pa se to plaća putem blockchaina - vrlo učinkovito i sigurno."

U nekim zemljama već etabliran

U nekim se zemljama bitcoin razvio u alternativu postojećem financijskom sustavu. Primjer je Butan: to je kraljevstvo na Himalaji izgradilo golema podatkovna središta u kojima se „rudare" bitcoini. Pri tome Butan koristi energiju iz svojih hidroelektrana, na CO₂-neutralan način. Povremeno prodaje dio bitcoina kako bi ulagao u zdravstvo ili obrazovanje. Osim toga, Butan omogućuje i plaćanje kriptovalutama. Time želi privući više turista u kraljevstvo.

No ono što je bitcoinu 2025. godine doista dalo snažan zamah bile su strateške i regulatorne odluke Sjedinjenih Američkih Država. Njih nije donio tek američki predsjednik Donald Trump, koji se od protivnika bitcoina pretvorio u njegova zagovornika. To je učinila prethodna administracija Joea Bidena koja je podržala kripto tržište, primjerice dajući zeleno svjetlo za bitcoin-ETF-ove. Riječ je o burzovno uvrštenim indeksnim fondovima koji u svojem sastavu imaju bitcoin.

ETF-ovi kao otvarač vrata

To je bio ključan korak, kaže Chris-Oliver Schickentanz: „2025. je bila godina u kojoj se bitcoin etablirao kao samostalna vrsta imovine." To je uvelike bilo posljedica uspona ETF-ova, dakle likvidnih i vrlo povoljnih financijskih proizvoda koji oponašaju kretanje vrijednosti bitcoina, objasnio je Schickentanz i dodao: „Time se krug ulagača mogao znatno proširiti."

Istodobno je američki predsjednik Trump tijekom predizborne kampanje obećao daljnju deregulaciju kripto tržišta. To je dodatno potaknulo raspoloženje i rast cijene. Na burzi je ostvarivan jedan rekord za drugim. Početkom prosinca 2024. bitcoin je prvi put koštao više od 100.000 dolara. Američki predsjednik je istodobno prepoznao mogućnosti kriptovaluta za svoju zemlju, ali i za sebe osobno.

Trump s vlastitim coinom - kritike stručnjaka

Neposredno prije stupanja na dužnost Donald Trump je lansirao vlastitu kriptovalutu, takozvani Trump-coin. Riječ je o svojevrsnoj digitalnoj kolekcionarskoj kovanici. Pokrenut u euforičnom tržišnom ozračju taj je coin brzo porastao - sa šest na 75 dolara - i ukupno dosegnuo vrijednost od više milijardi, iako nije imao nikakvu praktičnu svrhu.

Adrian Fritz, poput mnogih drugih stručnjaka, na to gleda kritički: „Kratkoročno takvo lansiranje donosi pozornost, volatilnost i špekulaciju, ali također pokazuje da su kriptovalute konačno stigle u politički mainstream." No on istodobno upozorava da to otvara pitanja o regulaciji.

Rekordna razina 2025. na 126.000 dolara

Godine 2025. za rast vrijednosti ponajprije su bili zaslužni carinski sporovi i odluke središnjih banaka. Bitcoin je povremeno dosezao cijenu do 126.000 dolara. Od svojeg nastanka povećao je vrijednost za gotovo 20.000 posto. Znači li to da se, nakon 17 godina, potpuno etablirao? Da, kažu stručnjaci poput Tima Emdena iz Emden Researcha.

No on ističe da to ne znači i automatski daljnji rast vrijednosti u dosadašnjim razmjerima. „Bitcoin mora steći još širu prihvaćenost, ponajprije kao digitalno zlato ili kao sredstvo plaćanja - ali istodobno i još stabilniju regulaciju u Sjedinjenim Državama, kao i u eurozoni, kako bi osobito veliki ulagači ušli na tržište i osjećali se sigurno", smatra Emden.

Trenutačno SAD planira zakon o strukturi tržišta za kriptovalute. Njime bi se definiralo kako se one klasificiraju, kako se njima trguje i kako se nadziru. No američki Senat je 2025. odgodio glasovanje o tom zakonu za iduću godinu.

(Još) nije zamjena za novac

Ako je bitcoin prihvaćen diljem svijeta i može se njime svugdje trgovati, što to znači za naš novac? Može li bitcoin jednoga dana zamijeniti postojeće valute? „Vjerujem da ćemo za 20 godina plaćati digitalnim novcem središnjih banaka - kao što su euro ili dolar, ali u digitalnom obliku - i što je vrlo važno: pod državnom kontrolom", kaže Timo Emden. „Kao što to već danas poznajemo, vjerojatno beskontaktno putem aplikacije ili biometrijski." On također smatra da će gotovina biti sve manje zastupljena, ali da vjerojatno neće nestati.

Zaključak: Kriptovalute u našem svakodnevnom životu još nisu stvarno prisutne - osobito kada je riječ o plaćanju. Jedna od prepreka je povjerenje. Osim toga, vrijednost bitcoina je sporna. Možda se to može ovako reći: potrebna mu je jasno definirana primjena koja je ekonomski održiva. No kao investicija i predmet špekulacije bitcoin je već postao dio naše svakodnevice.