Rujan na obali tradicionalno donosi rekapitulaciju prihoda, ali za većinu poslodavaca u turizmu označava i početak traženja radne snage za iduću sezonu. Iako su restorani i hoteli još uvijek puni, zbog stalnih promjena na tržištu rada menadžeri već sada razmišljaju o kadru za iduću godinu. No najveći izazov s kojim se susreću više nije samo popunjavanje radnih mjesta, nego pronalazak kvalitetnog i educiranog kadra koji može isporučiti autentičnu i vrhunsku uslugu.

Današnji gost više ne plaća samo krevet i obrok nego traži održivost, transparentnost i autentičnu priču. Zbog brze digitalizacije i izazova koje donose klimatske promjene klasična ugostiteljska znanja više nisu dovoljna za vođenje uspješnog objekta. Službeni podaci Europske komisije potvrđuju da je nedostatak radnika u ugostiteljstvu prerastao iz sezonskog problema u dugotrajni strukturni izazov u državama članicama Europske unije unutar jadransko-jonske regije. Pri tomu je čak do 25 posto radnika u turizmu niskokvalificirano, dok više od 90 posto turističkih tvrtki čine mali poslovni subjekti s manje od deset zaposlenih.

Upravo ti mali obiteljski hoteli, agroturizmi i restorani diljem obale i unutrašnjosti osjećaju najveći pritisak na kvalitetu usluge. Poslodavci danas traže osoblje koje uz posluživanje gostiju razumije i principe kuhinje bez otpada, zna upravljati pametnim sustavima za uštedu energije i vode te može digitalno komunicirati ekološku priču objekta. Od radnika se danas očekuje i da posjeduju prezentacijske te pripovjedačke vještine kako bi gostu ispričali povijest namirnica i lokalne baštine.

Jedan od glavnih izazova s kojima se turistički sektor suočava jest i ubrzana digitalna transformacija te izražen jaz u tehnološkim znanju. Prema podacima Eurostata o digitalnim vještinama građana, na primjeru Hrvatske vidljivo je da građani pokazuju visoku razinu komunikacijskih digitalnih vještina od 84,31 posto, no kada je riječ o vještinama kibernetičke sigurnosti, zaštite podataka i naprednog digitalnog marketinga, taj broj pada na 70,67 posto. U turističkom sektoru to stvara ozbiljan problem pri uvođenju bezgotovinskog plaćanja, sustava pametnog upravljanja rezervacijama te digitalnog pripovijedanja lokalnih priča.

Kako bi se odgovorilo na te izazove i premostio jaz na tržištu rada, Ministarstvo turizma i sporta RH, u suradnji s koordinatorima za snažniju društvenu koheziju Strategije Europske unije za jadransko-jonsku regiju iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, objavili su novu opsežnu studiju pod nazivom „Vještine za konkurentnu i otpornu EUSAIR regiju". Istraživanje obuhvaća deset zemalja regije, odnosno Hrvatsku, Grčku, Italiju, Sloveniju, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju te San Marino, te detaljno analizira potrebe tržišta rada i donosi konkretan model prilagodbe.

Da potencijal za kvalitetan razvoj vještina u Hrvatskoj već postoji potvrđuju i dobre prakse navedene u studiji, poput uspostave šest Regionalnih centara kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva koji djeluju kao centri izvrsnosti za praktično učenje te sustava vaučera za obrazovanje odraslih koji zaposlenima i nezaposlenima omogućuje stjecanje mikrokvalifikacija i brz ulazak u deficitarna zanimanja.

Publikacija poslodavcima i turističkim dionicima donosi konkretna rješenja kroz uvođenje kratkih, modularnih edukativnih programa prilagođenih stvarnim potrebama s terena, uspostavu makroregionalnih koridora vještina te jačanje sustava za praćenje potreba tržišta rada. Kroz EUSAIR platformu omogućuje se izravno povezivanje strukovnih škola, fakulteta i ugostitelja diljem regije, čime se olakšava prijenos dobrih praksi i povlačenje europskih sredstava. Za poslovne subjekte i turistički sektor u jadransko-jonskoj regiji to znači da će rast i otpornost u konačnici ovisiti o sposobnosti brzog usvajanja novih znanja.