Koje voće i povrće uvijek morate držati na hladnom?

Koliko vam se puta dogodilo da kupite svježe voće i povrće, a ono već nakon dva dana uvene, promijeni boju ili dobije plijesan? Glavni krivac za to najčešće je krivo mjesto čuvanja. Mnogi od nas automatski trpaju sve namirnice u hladnjak čim se vrate iz trgovine ili s tržnice. S druge strane, neke osjetljive plodove ostavljamo na kuhinjskom stolu gdje propadaju zbog topline.Pravilno čuvanje hrane nije važno samo zbog uštede novca. Ono izravno utječe na vaše zdravlje, jer pravilno skladištene namirnice zadržavaju sve svoje vitamine, minerale i puni okus.

Donosimo vam potpun i jasan vodič koje to voće i povrće obavezno mora ići u hladnjak kako bi ostalo svježe, hrskavo i sigurno za jelo.

Povrće koje voli hladnoću: ključ za hrskavost i svježinu

Neke vrste povrća vrlo brzo gube svoju vodu i hranjivu vrijednost ako stoje na sobnoj temperaturi. Za njih je donja ladica u hladnjaku idealno mjesto.

• Lisnato povrće (zelena salata, špinat, blitva, kelj): Ovo povrće sadrži jako puno vode i brzo vene. Čim ga donesete kući, zamotajte ga u papirnati ručnik koji će upiti višak vlage i stavite u plastičnu vrećicu ili posudu, a zatim u hladnjak. Papirnati ručnik sprječava truljenje, a hladan zrak čuva lišće hrskavim.
• Kupusnjače (brokula i cvjetača): brokula i cvjetača ne podnose toplinu. Na toplom zraku njihovi cvjetovi brzo požute i gube vitamin C. Držite ih u hladnjaku u labavoj vrećici kako bi mogle disati.
• Korjenasto povrće (mrkva, celer, rotkvice): prije nego što mrkvu stavite u hladnjak, obavezno joj odrežite zelene vrhove jer oni izvlače vlagu iz korijena. Mrkva i celer u hladnjaku mogu trajati tjednima ako su na hladnom i suhom mjestu.
• Gljive: iako tehnički nisu povrće, tretiramo ih tako u kuhinji. Gljive nikada nemojte držati u plastičnoj vrećici jer će se "oznojiti" i postati sluzave. Čuvajte ih u hladnjaku u papirnatoj škicli (vrećici) koja upija vlagu.

Koje voće obavezno ide na hlađenje?

Dok neko voće poput banana nikada ne smije u hladnjak jer će pocrnjeti, druge su vrste izuzetno osjetljive na tople ljetne i proljetne dane.

• Bobičasto voće (jagode, maline, borovnice, kupine): ovo je najosjetljivije voće koje možete kupiti. Na sobnoj temperaturi može se pokvariti u roku od samo nekoliko sati. Bobičasto voće u hladnjak stavite neoprano, a operite ga tek neposredno prije jela. Vlaga od pranja ubrzava razvoj plijesni.
• Narezano voće (bilo koje vrste): čim prerežete lubenicu, dinju, jabuku ili limun, narušili ste njihovu prirodnu zaštitu. Narezano voće odmah postaje meta za bakterije. Zato svako načeto ili narezano voće morate čvrsto omotati folijom ili staviti u posudu i pospremiti u hladnjak.
• Zrelo voće (breskve, šljive, marelice): ovo voće možete ostaviti na stolu dok ne dozrije. No, onog trenutka kada postane mekano i mirisno, prebacite ga u hladnjak. Hladan zrak će usporiti proces starenja i produžiti mu vijek trajanja za još nekoliko dana.

Zlatno pravilo: pazite na plin etilen!

Kada slažete namirnice u hladnjak, važno je znati da neko voće, poput zrelih jabuka i krušaka, prirodno ispušta plin etilen. Taj plin djeluje kao hormon starenja i tjera okolne namirnice da brže istrunu. Zato lisnato povrće i brokulu uvijek držite u odvojenoj ladici u odnosu na voće koje ispušta etilen.

Pravilna organizacija hladnjaka štedi vaš kućni budžet i omogućuje vam da uvijek jedete nutritivno bogatu hranu. Iskoristite ove jednostavne savjete već danas i uživajte u punom okusu svježih plodova prirode!