Europsko vijeće za platni promet objavilo je 3. studenoga 2026. inicijativu SCARLET, namijenjenu ujednačavanju načina na koji pružatelji platnih usluga prihvaćaju europske novčanike za digitalni identitet pri potvrdi plaćanja. Nova pravila trebala bi povezati banke, pružatelje novčanika i europske institucije oko zajedničkih tehničkih i poslovnih postupaka.

Brza plaćanja i sigurnost digitalnih transakcija

Brzina digitalne transakcije ne ovisi samo o načinu prijenosa novca. Važnu ulogu imaju i provjera identiteta, sigurnosna potvrda korisnika te interna obrada zahtjeva kod pružatelja usluge. Kod internetskih plaćanja svaki od tih koraka može utjecati na vrijeme potrebno da sredstva stignu do primatelja.

Sličan je postupak vidljiv kod internetskih kasina, gdje se vrijeme isplate sastoji od interne obrade zahtjeva i vremena potrebnog odabranoj metodi plaćanja. Vodič Brze Isplate obrađuje upravo tu razliku, uspoređujući e-novčanike, kriptovalute, bankovne transfere i kartična plaćanja. Posebna pozornost posvećena je provjeri identiteta (KYC), koja može odgoditi prvu isplatu ako nije dovršena prije slanja zahtjeva.

Tu se otvara i pitanje digitalnog identiteta. Europski novčanici za digitalni identitet trebali bi omogućiti jednostavniju potvrdu određenih osobnih podataka tijekom elektroničkih postupaka. Ipak, njihova primjena ne znači automatsko ukidanje zasebnih provjera koje provode banke ili drugi pružatelji usluga.

Brzina i sigurnost zato ovise o dva povezana, ali različita postupka: potvrdi identiteta korisnika i obradi same transakcije.

Europsko vijeće za platni promet predstavlja inicijativu SCARLET

Inicijativa SCARLET razvija se kao zajednički okvir za prihvaćanje europskih novčanika za digitalni identitet u postupcima snažne autentifikacije korisnika. Upravni odbor Europskog vijeća za platni promet odobrio je početak razvoja 24. rujna 2026., a objava od 3. studenoga opisala je ciljeve i plan rada. Naziv SCARLET označava pravilnik o prihvaćanju snažne autentifikacije i okvir odgovornosti za transakcije putem europskih novčanika za digitalni identitet.

U Europskoj uniji očekuje se djelovanje više od 3.000 pružatelja platnih usluga i najmanje 27 pružatelja novčanika za digitalni identitet. Bez zajedničkih pravila različiti tehnički pristupi mogli bi otežati povezivanje tih sustava, povećati troškove i stvoriti različita iskustva za korisnike u pojedinim državama.

SCARLET bi zato trebao obuhvatiti tri povezana područja:

• Poslovni i ugovorni okvir odredit će tko može sudjelovati u sustavu te koja prava i obveze imaju uključene organizacije.

• Zajednička operativna pravila opisat će kako sudionici trebaju postupati tijekom prihvaćanja i korištenja novčanika.

• Tehničke specifikacije definirat će način povezivanja sustava, oslanjajući se na postojeći rad Europske komisije i pilot-projekte.

Prva verzija pravilnika, SCARLET 1.0, usredotočit će se na postojeći okvir Direktive o platnim uslugama PSD2 i važeće tehničke standarde za snažnu autentifikaciju. Europsko vijeće za platni promet planira objaviti njezinu prvu verziju u prosincu 2027., nakon javnog savjetovanja predviđenog za ljeto iste godine. Kasnija verzija trebala bi obuhvatiti i buduću Uredbu o platnim uslugama.

Kako će novčanici za digitalni identitet promijeniti autentifikaciju plaćanja

Novčanik za digitalni identitet zamišljen je kao aplikacija u kojoj korisnik može čuvati i dijeliti provjerene podatke o sebi. U postupku plaćanja takav novčanik može poslužiti za potvrdu identiteta, primjerice kada osoba pristupa platnom računu ili odobrava elektroničku transakciju. Korisnik pritom može potvrditi zahtjev PIN-om ili biometrijskom provjerom, ovisno o načinu na koji je novčanik postavljen.

Europska komisija u svojem opisu postupka navodi da se plaćanje može potvrditi nakon što novčanik prikaže podatke o trgovcu, iznosu i informacijama koje se traže od korisnika. Osoba zatim pregledava podatke i potvrđuje transakciju. Takav postupak može smanjiti potrebu za ponovnim unosom podataka, ali ne uklanja ostale korake banke ili trgovca.

Važna je i mogućnost dijeljenja samo određenih podataka. Ako usluga traži potvrdu dobi ili adrese, korisnik bi mogao dostaviti traženi podatak bez otkrivanja cijelog osobnog dokumenta. To je osobito važno kod usluga koje traže provjeru identiteta prije nego što omoguće pristup računu ili obradu plaćanja.

Što sigurnost plaćanja znači za svakodnevne potrošače

Za korisnike je najvažnije da mogu razumjeti što potvrđuju i kome šalju svoje podatke. Postupak autentifikacije treba jasno prikazati iznos i primatelja te korisniku ostaviti kontrolu nad potvrdom.

Digitalne navike u Hrvatskoj već pokazuju koliko su mobilni uređaji povezani s plaćanjem i svakodnevnim uslugama. Metro-portal je u tekstu o istraživanju korištenja mobitela i digitalnih plaćanja prenio rezultate prema kojima je više od 80% ispitanika željelo plaćati mobilnim telefonom. Iako se istraživanje odnosi na ranije razdoblje, ono pokazuje da jednostavnost mobilnog plaćanja nije nova potreba hrvatskih potrošača.

U praksi će povjerenje ovisiti o tome jesu li upute razumljive i može li korisnik prepoznati službeni zahtjev za potvrdu. Novčanik bi se trebao moći koristiti na različitim uslugama bez ponavljanja složenih postupaka.

Budućnost bržih i sigurnijih online transakcija

Europski okvir digitalnog identiteta dio je šire promjene u načinu pristupa javnim i privatnim uslugama. Države članice trebale bi građanima, stanovnicima i poduzećima omogućiti europske novčanike za digitalni identitet do kraja 2026. godine. Prema pravilima europskog okvira, određeni privatni pružatelji usluga morat će prihvaćati takve novčanike kada ih korisnik odabere za snažnu autentifikaciju, a rok za tu obvezu vezan je uz provedbene akte.

Za platni sektor to znači da priprema ne završava razvojem same aplikacije. Banke, trgovci i drugi pružatelji morat će prilagoditi tehničke sustave, dogovoriti odgovornosti i provjeriti kako se podaci prenose između uključenih strana. SCARLET je zamišljen kao zajednička osnova za taj posao, uz postupno širenje pravila kako se bude mijenjao europski zakonodavni okvir.

Europsko vijeće za platni promet opisuje inicijativu SCARLET  za autentifikaciju plaćanja, koja pokazuje kako zajednička pravila mogu povezati potvrdu identiteta s postojećom platnom infrastrukturom.

Budućnost digitalnog identiteta ovisit će o tome koliko će uspješno europske institucije i pružatelji platnih usluga uskladiti sigurnost, jednostavnost i brzinu internetskih plaćanja.

Prekogranična plaćanja i jedinstvena europska pravila

Digitalni identitet može biti posebno koristan kada korisnik plaća uslugu u drugoj državi članici Europske unije. Različiti nacionalni sustavi identifikacije dosad su mogli stvarati dodatne tehničke zahtjeve za banke, trgovce i pružatelje platnih usluga. Zajednički europski okvir trebao bi smanjiti te razlike i omogućiti dosljedniju provjeru identiteta.

Europska komisija predviđa da se novčanici za digitalni identitet mogu povezati s postojećom platnom infrastrukturom, uključujući SEPA kreditne transfere, trenutačna plaćanja i kartične transakcije. To znači da novi način potvrde identiteta ne zahtijeva zamjenu postojećih načina prijenosa novca.

Za korisnike koji redovito kupuju u inozemstvu ili koriste usluge pružatelja iz drugih europskih država, važna će biti mogućnost korištenja istog digitalnog identiteta u različitim sustavima. Zajednička pravila autentifikacije zato su važan dio budućeg europskog sustava online plaćanja.