U eri u kojoj podaci predstavljaju novu naftu, jedna tehnološka tvrtka iz sjene izaziva više straha i kontroverzi nego svi silikonski giganti zajedno. Riječ je o Palantir Technologies, korporaciji specijaliziranoj za analitiku masovnih podataka (Big Data) i naprednu umjetnu inteligenciju. Nazvana po čarobnim kuglama iz Tolkienova "Gospodara prstenova" koje omogućuju gledanje bilo gdje u prostoru i vremenu, ova tvrtka u stvarnom svijetu radi upravo to. No, dok njezini investitori bilježe rekordan rast dionica, borci za ljudska prava i geopolitički analitičari postavljaju dramatično pitanje: je li Palantir postao premoćan i predstavlja li prijetnju globalnoj demokraciji i privatnosti?

Temelji moći: od CIA-e do najmoćnijih vojski svijeta

Osnovan 2003. godine od strane kontroverznog milijardera Petera Thiela i pod palicom osebujnog izvršnog direktora Alexa Karpa, Palantir je od samog početka bio drukčiji. Prva financijska sredstva i potporu dobili su od In-Q-Tel-a, investicijskog fonda same američke obavještajne agencije CIA.

Danas se njihove platforme - prvenstveno Gotham i AIP (Artificial Intelligence Platform) - koriste za integraciju, upravljanje i analizu nezamislivo golemih količina strukturiranih i nestrukturiranih podataka. Sustav s lakoćom spaja financijske izvještaje, zapise s nadzornih kamera, povijest pretraživanja na internetu, medicinske kartone i podatke s mobilnih mreža u jedinstvenu, predvidljivu cjelinu.

Njihov je utjecaj na globalnu sigurnost i obrambenu arhitekturu postao monolitan. Američka vojska (US Army) povjerila je Palantiru ključnu ulogu kroz višegodišnje ugovore vrijedne milijarde dolara. Palantirov sustav Project Maven službeno je integriran kao jezgra zapovjedno-kontrolnog sustava Pentagona za analizu bojišta i automatsku identifikaciju ciljeva pomoću umjetne inteligencije. 

Zašto kritičari tvrde da Palantir ugrožava globalnu stabilnost?

Strah koji prati Palantir ne proizlazi iz same tehnologije, već iz njezine primjene i potpune netransparentnosti:

1. Stvaranje digitalne policijske države: palantirov softver omogućuje agencijama poput ICE-a (Američka služba za imigraciju) provođenje masovnih, kirurški preciznih deportacija. Kroz sustave "prediktivnog rada policije", algoritam doslovno procjenjuje tko će, na temelju statističke vjerojatnosti i ponašanja, u budućnosti počiniti kazneno djelo. To otvara vrata sustavnoj diskriminaciji i ukidanju presumpcije nevinosti. [, 2]

2. Algoritam koji odlučuje o životu i smrti: kada umjetna inteligencija upravlja vojnim operacijama na modernim bojištima, granica između ljudske odluke i računalnog koda postaje opasno mutna. Kritičari upozoravaju da prebacivanje odgovornosti na autonomne algoritme unosi zastrašujući stupanj dehumanizacije u ratovanje. [1]

3. Monopol nad državnim suverenitetom: europski zastupnici i aktivisti sve glasnije izražavaju zabrinutost zbog činjenice da brojne zapadne vlade - uključujući zdravstvene sustave poput britanskog NHS-a te obavještajne agencije diljem Europe - prebacuju upravljanje svojim kritičnim podacima u ruke jedne privatne američke korporacije. Države time gube tehnološki suverenitet jer postaju potpuno ovisne o Palantiru.

Tehnologija u službi spasa ili distopije?

S druge strane, Palantir se brani argumentima o nužnosti i humanosti. Uprava tvrtke naglašava kako se njihova tehnologija uspješno koristi za lociranje lanaca trgovanja ljudima, otkrivanje financijskog kriminala velikih razmjera, pa čak i za drastično smanjenje smrtnosti od sepse u bolnicama zahvaljujući ranom prepoznavanju simptoma pomoću AI-ja. Iz njihove perspektive, u svijetu koji puca po šavovima zbog geopolitičkih kriza, snažan i učinkovit digitalni štit jedino je što zapadne demokracije može održati stabilnima.

Ipak, tanka je granica između zaštite i potpune kontrole. Palantir možda ne želi uništiti svijet kakav poznajemo, ali ga neizbježno i nepovratno mijenja. Kada privatna korporacija posjeduje ključeve globalnog nadzora i vojnih algoritama, transparentnost i demokratski nadzor prestaju biti luksuz - oni postaju pitanje golog opstanka slobodnog društva.