Petak trinaesti jedan je od najpoznatijih datuma povezanih s praznovjerjem i strahom. U mnogim kulturama smatra se danom nesreće, a taj se strah čak naziva i posebnim imenom - paraskevidekatriafobija, odnosno strah od petka trinaestog. Iako ne postoji znanstveni dokaz da je taj dan opasniji od drugih, brojna vjerovanja i legende održavaju njegovu reputaciju kroz stoljeća.

Jedno od najčešćih objašnjenja zašto se petak i broj trinaest smatraju nesretnima dolazi iz kršćanske tradicije. Isus je, prema Bibliji, razapet u petak, a na Posljednjoj večeri bilo je trinaest osoba, uključujući Judu, koji je izdao Isusa. Zbog toga se broj trinaest često povezuje s izdajom i nesrećom, a petak kao dan Isusove smrti dodatno pojačava negativno značenje tog datuma.

Osim religijskih tumačenja, postoje i povijesni događaji koji su pridonijeli ovom praznovjerju. Jedan od najčešće spominjanih primjera je uhićenje templara 13. listopada 1307. godine, koje se dogodilo u petak. Taj događaj, prema nekim izvorima, dodatno je učvrstio ideju da je petak trinaesti dan nesreće, iako povjesničari upozoravaju da je veza s praznovjerjem vjerojatno kasnije nastala.

U svakodnevnom životu mnogi ljudi izbjegavaju donošenje važnih odluka na taj dan. Neki ne putuju, ne potpisuju ugovore, ne započinju nove poslove ili čak izbjegavaju izlazak iz kuće. U nekim hotelima nema 13. kata, a u zrakoplovima često nedostaje 13. red. Iako se to ne odnosi isključivo na petak trinaesti, pokazuje koliko je broj trinaest duboko ukorijenjen u kolektivnoj svijesti kao simbol nesreće.

S druge strane, postoje i ljudi koji taj dan doživljavaju kao zabavan ili simboličan, a ne zastrašujući. Popularna kultura, posebno filmovi i književnost, dodatno su ojačali mit o petku trinaestom. Horor filmovi s tim naslovom stvorili su snažnu sliku opasnosti i neizvjesnosti, iako je riječ o fikciji. Upravo zbog toga neki taj dan doživljavaju kao priliku za šalu, gledanje strašnih filmova ili tematizirane zabave.

Zanimljivo je da praznovjerje o petku trinaestom nije univerzalno. U nekim kulturama drugi dani ili brojevi nose negativna značenja. Primjerice, u Italiji se nesretnim smatra broj sedamnaest, dok se u nekim azijskim zemljama izbjegava broj četiri jer zvuči slično riječi za smrt. To pokazuje da strahovi nisu univerzalni, već kulturno uvjetovani.

Na kraju, petak trinaesti ostaje zanimljiv primjer kako se mitovi, religija, povijest i popularna kultura mogu ispreplesti i stvoriti snažno kolektivno vjerovanje. Iako ne postoje dokazi da je taj dan objektivno opasniji od drugih, njegova simbolika i dalje snažno djeluje na ljude. Možda je upravo ta kombinacija straha, znatiželje i tradicije razlog zašto petak trinaesti i dalje privlači pažnju i potiče rasprave diljem svijeta.