Šume cijenimo, ali njihovu klimatsku ulogu još premalo razumijemo

Istraživanje agencije Improve Research & Analytics, provedeno u svibnju za Dukatov projekt „Volim šume", pokazuje da građani šume prepoznaju kao jednu od najvećih prirodnih vrijednosti Hrvatske, ali istodobno slabije razumiju njihovu ključnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena.

Rezultati istraživanja predstavljeni su na panel raspravi „Važnost šuma u borbi protiv klimatskih promjena", na kojoj su sudjelovali dr. sc. Ivan Güttler, glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda i klimatolog, Dejan Nemčić, međunarodno nagrađivani učitelj geografije, dr. sc. Katarina Tumpa, voditeljica Odjela za zaštitu šuma i genetskih resursa u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Višnja Grgasović, načelnica sektora za financiranje, provedbu i praćenja smanjenja emisija stakleničkih plinova u Upravi za klimatsku tranziciju pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije te direktorica društveno odgovornog poslovanja i korporativnih komunikacija Dukata Elena Wolsperger Dolezil.

Sudionici panela složili su se kako su edukacija i podizanje svijesti o klimatskim promjenama jednako važni kao i konkretne aktivnosti na terenu te da je potrebno kontinuirano educirati sve generacije, od najmlađih do odraslih građana. Istaknuli su kako pošumljavanje predstavlja važan doprinos ublažavanju klimatskih promjena, uz naglasak da zaštita i očuvanje postojećih šuma moraju ostati prioritet. Također je naglašeno kako i pojedinci i kompanije vlastitim doprinosom pridonose očuvanju šuma i ublažavanju klimatskih promjena.

Rezultati istraživanja pokazuju kako većina građana klimatske promjene doživljava već kao lokalno prisutan problem čije se posljedice osjećaju u svakodnevnom životu (84%). No, manje su svjesni uloge šuma kao prirodnog rješenja koje ublažava klimatske promjene apsorpcijom CO2. Kada je riječ o klimatskim promjenama, najveću zabrinutost izazivaju ekstremni vremenski uvjeti (61%) i rast cijena hrane (46%), dok se gubitak šuma i bioraznolikosti rjeđe prepoznaje kao primarni razlog zabrinutosti.

Rezultati istraživanja potvrđuju izrazito visoku razinu svijesti o važnosti šuma. Građani vrlo dobro prepoznaju njihove osnovne ekološke funkcije: 97% zna da šume poboljšavaju kvalitetu zraka i vode, 94% da utječu na lokalnu klimu, a 87% da pomažu u sprječavanju poplava i erozije tla. Takvi rezultati pokazuju da su šume snažno ukorijenjene kao društvena vrijednost te da postoji visoka razina opće podrške njihovoj zaštiti i obnovi.

Unatoč visokoj općoj svijesti o važnosti šuma, istraživanje pokazuje da je informiranost građana znatno manja kada je riječ o ulozi šuma u borbi protiv klimatskih promjena. Oko polovice građana ne prepoznaje šume kao jedno od ključnih prirodnih rješenja, a tek nešto više od četvrtine ispitanika (27%) pokazuje jasno razumijevanje njihove uloge u ublažavanju klimatskih promjena.

Istraživanje ukazuje na primjetan jaz u razini osviještenosti među generacijama, osobito kod mladih. Tako 63% pripadnika generacije Z smatra da klimatske promjene već imaju vidljive posljedice u Hrvatskoj, što je značajno manje od prosjeka (72%).

Sličan trend vidljiv je i u percepciji ugroženosti šuma: svega 43% Gen Z ispitanika doživljava šume u Hrvatskoj kao ugrožene, što je značajno manje od starijih generacija (Gen Y 62%, Gen X 58%).

Kad je riječ o mjerama usporavanja klimatskih promjena, 32% Gen Z ispitanika smatra da pošumljavanje ima velik utjecaj na usporavanje klimatskih promjena, što je opet ispod prosjeka (40%). Dodatno, 47% pripadnika generacije Z smatra da je zaštita postojećih šuma jednako važna kao i sadnja novih, za razliku od značajno višeg prosjeka od 70% među starijim generacijama.

Briga o postojećim šumama i potreba za pošumljavanjem u zemlji područje su oko kojeg među građanima postoji jasan konsenzus. Njih 86% smatra da su zaštita postojećih šuma i sadnja novih jednako važni.

Rezultati istraživanja daju jasnu sliku: šume su u Hrvatskoj visoko cijenjene, emocionalno i društveno snažno podržane te prepoznate kao važan resurs za okoliš i kvalitetu života. Istodobno se najmanje zna o njihovoj ulozi u borbi protiv klimatskih promjena, osobito kada je riječ o apsorpciji CO2. Upravo taj jaz između opće svijesti i specifičnog razumijevanja otvara prostor za dodatnu edukaciju i komunikaciju kako bi se postojeća podrška šumama još snažnije pretvorila u informirano djelovanje.