Sve životinje osjećaju, imaju vlastite potrebe i zaslužuju poštovanje, no naš odnos prema njima i dalje se temelji na specizmu - sustavnoj diskriminaciji na temelju vrste. Kako bi upozorili na ovu duboko ukorijenjenu nepravdu, aktivisti i organizacije diljem svijeta 29. kolovoza obilježavaju Svjetski dan za ukidanje specizma.

Specizam, jednako kao rasizam ili seksizam, oblik je diskriminacije jer životinje tretira kao predmete, vlasništvo ili resurse. Zato ih mnogi ljudi jedu, muče radi zabave, podvrgavaju pokusima, izrađuju od njih odjevne predmete, koriste ih za nošenje ili vuču tereta. „Sve to opravdava se uvjerenjem da su niža bića koja ne zaslužuju obzir, što je pogrešno. Iako nas od uče da to prihvaćamo kao nešto normalno, za specizam nema mjesta u pravednom društvu", podsjećaju u udruzi Prijatelji životinja.

Zbog sposobnosti osjećanja patnje zaslužuju moralna prava

Dodaju da znanstvena istraživanja potvrđuju da životinje osjećaju bol, strah i stres te da imaju složene društvene odnose, različite oblike inteligencije i razvijene emocionalne i socijalne sposobnosti.

Pojam „specizam" skovao je 1970. britanski psiholog Richard D. Ryder naglašavajući da pripadnost vrsti nije valjan kriterij za diskriminaciju jer ne može poništiti ključnu sličnost svih svjesnih bića - sposobnost osjećanja boli. Pojam je učinio poznatim australski filozof Peter Singer u knjizi „Oslobođenje životinja" iz 1975., dok je američki filozof Tom Regan zagovarao jednak moralni obzir za sva bića koja su „subjekti života".

Spisateljica Joan Dunayer u svojoj knjizi „Specizam" iz 2004. ističe da ni eventualna ljudska superiornost u određenim sposobnostima ne daje čovjeku pravo na veću zakonsku zaštitu. Sva bića koja imaju sposobnost osjećanja patnje zaslužuju moralna prava.

Svijet bez iskorištavanja životinja je moguć

Prijatelji životinja pojašnjavaju da mesna industrija godišnje ubije više od 90 milijarda kopnenih životinja i do 2500 milijarda riba. Muške piliće u industriji jaja melju ili guše odmah po rođenju, muški telići završavaju kao nusproizvod mliječne industrije, a krave, kokoši, svinje i ribe provode živote lišeni svojih prirodnih ponašanja čekajući nasilnu smrt. „Okrutne prakse koje su normalizirane na farmama nitko nikada ne bi smatrao prihvatljivima za pse ili mačke. Nemamo pravo životinje mučiti i pretvarati ih u robove i proizvode. Možemo živjeti zdravo i dugovječno bez proizvoda životinjskoga podrijetla", podsjećaju Prijatelji životinja.

Kažu i da svatko može odbiti sudjelovati u iskorištavanju životinja prelaskom na veganstvo, biranjem proizvoda koji nisu testirani na životinjama te zamjenom životinjskih materijala održivim alternativama. Umjesto kupnje životinja, pozivaju na udomljavanje napuštenih pasa i mačaka.

Klaonice kao spomenici sramotne prošlosti

Iz Prijatelja životinja poručuju da nas povijest uči da se nepravde mogu ispraviti: „Ropstvo, segregacija i drugi oblici diskriminacije stoljećima su bili ukorijenjeni, a danas su iza nas. Doći će i dan kada će klaonice biti spomenici sramotne prošlosti."

Zaključuju da je Svjetski dan za ukidanje specizma izvrstan povod za preispitivanje odnosa prema drugim životinjama i upoznavanje s mogućnostima suosjećajnijeg načina života. U tome mogu pomoći dokumentarni filmovi poput Earthlings i Dominion.

Građani će inspiraciju i konkretne informacije moći saznati i na predstojećem 18. ZeGeVege festivalu održivog življenja, koji će se održati od 4. do 6. rujna 2026. na Europskome trgu u Zagrebu. Program koji uključuje i razgovore na pozornici na temu specizma nalazi se na www.prijatelji-zivotinja.hr.