Bordeaux pismo: tajna najskupljeg pisma na svijetu koje je zaludilo kolekcionare
Saznajte kako je jedna obična trgovačka narudžba i smiješna tiskarska pogreška stvorila filatelistički gral vrijedan milijune eura
Svijet kolekcionarstva prepun je fascinantnih priča u kojima naizgled bezvrijedni komadi papira kroz povijest postižu astronomske cijene. Ipak, rijetko koja priča može se mjeriti s onom o fenomenu poznatom kao Bordeaux pismo (u svjetskoj literaturi poznato i kao The Bordeaux Cover). Na prvi pogled, riječ je o sasvim običnom i izblijedjelom povijesnom dokumentu iz 19. stoljeća. Međutim, ovaj jedinstveni filatelistički dragulj već više od stoljeća drži status jednog od najskupljih i najtraženijih pisama na cijelome svijetu, fascinirajući strastvene kolekcionare diljem planeta.
Što je to zapravo Bordeaux pismo, kako je nastalo i zbog čega jedna obična omotnica s dvije marke danas vrijedi pravo bogatstvo? Detaljno otkrivamo u nastavku.
Kako je nastalo Bordeaux pismo: narudžba vina koja je ušla u povijest
Da bismo razumjeli o čemu se zapravo radi, moramo se vratiti daleko u prošlost, točnije u 4. listopada 1847. godine. Tog je dana trgovačka tvrtka Edward Francis & Co. iz Port Louisa, glavnog grada dalekog otočja Mauricijusa, sastavila pismo. Pismo je bilo upućeno njihovim poslovnim partnerima, trgovcima vinom Duncan & Lurgnie u francuskom gradu Bordeauxu, po kojemu je omotnica kasnije i dobila ime. [1, 2, 3]
Sadržaj pisma bio je potpuno uobičajen za to vrijeme - trgovci su jednostavno potvrđivali narudžbu i prodaju 30 bačava vina. Pismo je zatim uredno presavijeno, zapečaćeno, poslano brodom preko Engleske te je uspješno stiglo na svoje odredište u Francusku. Ono što nitko u tom trenutku nije mogao ni naslutiti jest da će te dvije poštanske marke nalijepljene na omotnicu postati legendarne. [1, 2, 3]
Smiješna pogreška koja vrijedi milijune: "Post Office" marke s Mauricijusa
Prava vrijednost i tajna Bordeaux pisma ne leže u njegovom tekstu, već u nevjerojatno rijetkim markama koje se nalaze na prednjoj strani omotnice. Na pismo su, naime, nalijepljene dvije legendarne marke s Mauricijusa iz 1847. godine: jedna narančasto-crvena od jednog penija (One Penny) i jedna tamnoplava od dva penija (Two Penny). [1, 2]
Mauricijus je bio prva britanska kolonija koja je izdala vlastite poštanske marke, no lokalni urar koji ih je izrađivao napravio je epsku pogrešku. Umjesto standardnog natpisa "Post Paid" (Poštarina plaćena), on je na lijevoj margini maraka ugravirao riječi "Post Office" (Poštanski ured). Kada je lokalni guverner shvatio grešku, serija je već bila otisnuta, a većina tih pogrešnih maraka iskorištena je za slanje pozivnica za guvernerov bal. Danas je u cijelom svijetu preživio tek ekstremno mali broj ovih maraka, što ih čini nekima od najrjeđih predmeta na svijetu. [1]
Zašto je baš ovo pismo filatelistički sveti gral?
Dok se pojedinačne "Post Office" marke s Mauricijusa same po sebi smatraju neprocjenjivim bogatstvom, Bordeaux pismo je jedinstveno iz nekoliko ključnih razloga:
-
Jedinstvena kombinacija: Ovo je jedino preživjelo pismo na svijetu koje na sebi ima nalijepljene obje marke zajedno - i onu od jednog i onu od dva penija. [1, 2]
-
Savršena očuvanost: Marke su na omotnicu postavljene čiste, nisu oštećene, a žigovi kojima su poništene ostali su iznimno jasni i prepoznatljivi kroz stoljeća.
-
Slavni vlasnici: Pismo je tijekom povijesti prelazilo iz ruku u ruke najmoćnijih i najbogatijih svjetskih kolekcionara. Među njima su bili legendarni Alfred Lichtenstein, Maurice Burrus te japanski tekstilni magnat Hiroyuki Kanai. [1]
Kada se Bordeaux pismo pojavilo na aukciji prestižne kuće David Feldman u Švicarskoj, postiglo je astronomsku cijenu od oko 4 milijuna dolara, čime je dugi niz godina držalo apsolutni svjetski rekord za najskuplji filatelistički artikl ikada prodan. [1, 2]
Lekcija iz povijesti i kolekcionarstva
Priča o Bordeaux pismu savršen je dokaz kako povijesne anomalije, ljudske pogreške i sudbina mogu transformirati običan komad poslovne korespondencije u neprocjenjivo kulturno i povijesno blago. Za filateliste i povjesničare, ovo pismo nije samo skupi papir, već fascinantni prozor u kolonijalno doba, rane početke globalnog poštanskog sustava i podsjetnik da najveća vrijednost ponekad leži upravo u - nesavršenostima
Novi komentar