Istraživanje Greenpeacea Hrvatske i Greenpeacea Mađarske otkriva da pojedina postrojenja za fosilni plin i naftu spaljuju velike količine metana čime izgledno krše Uredbu EU o metanu koja zabranjuje rutinsko spaljivanje na baklji od 5. veljače 2026. Koristeći se monitoringom na terenu i satelitskim podacima, Greenpeace je dokumentirao opetovano spaljivanje plina na baklji tijekom veljače i ožujka. Podaci upućuju na to da zabrana rutinskog spaljivanja još nije dovela do značajnog smanjenja spaljivanja plina. Greenpeace traži od nadležnih vlada da natjeraju fosilnu industriju na prekid neodgovornog rasipanja energije u jeku energetske krize te da prestane uzrokovati zabrinutost za klimu i javno zdravlje.

Greenpeace je postavio skrivene kamere koje su tijekom veljače zabilježile situaciju svakih 90 sekundi na dvije lokacije, u Dugom Selu i Ivanić-Gradu, dokazavši učestalo spaljivanje na baklji. Aktivisti upozoravaju da posebno zabrinjava lokacija u Dugom Selu zbog blizine obiteljskih kuća. Dokazi s terena uspoređeni su sa satelitskim podacima sustava VIIRS Nightfire, koji iz svemira prati toplinske potpise izgaranja plina na baklji. Tijekom veljače i ožujka, analizom satelitskih podataka evidentiran je čak 71 slučaj spaljivanja u Hrvatskoj te 205 u Mađarskoj.

„Nije li to još jedno licemjerje? Vlada govori o energetskoj sigurnosti, a dopušta kompanijama da rasipaju energiju i tako izbjegnu troškove usklađivanja s propisima. To je neodgovoran čin prema građanima i okolišu", izjavila je Petra Andrić iz hrvatskog Greenpeacea.

Rutinsko spaljivanje na baklji je praksa spaljivanja plina prilikom uobičajene proizvodnje nafte i plina, umjesto da se isti hvata i koristi. Metan je snažan staklenički plin s potencijalom globalnog zagrijavanja 80-ak puta većim od ugljičnog dioksida u razdoblju od 20 godina. Osim što pojačava klimatsku krizu, praksa spaljivanja na baklji lokalno stanovništvo potencijalno izlaže i toksičnim hlapljivim organskim spojevima.¹

Zakon o provedbi Uredbe o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru donesen je sa zakašnjenjem, tek krajem ožujka ove godine, ali to ne odgađa primjenu Uredbe u Hrvatskoj.²

"Pozivamo Vladu da striktno provodi nove propise o metanu i izradi plan za napuštanje fosilnog plina do 2035. godine. Prava energetska sigurnost temelji se na domaćim obnovljivim izvorima. Hrvatska ima golem potencijal za energiju sunca i vjetra." zaključila je Andrić.