Koji sve pritisci muče Jadran?
Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković traže odgovor uz zapadnu obalu Istre
Vrhunac ljetne sezone posebno dobro pokazuje koliko različitih pritisaka istodobno djeluje na obalni ekosustav. Intenzivniji brodski promet, sidrenje u plitkim uvalama, veće količine otpadnih voda i otpada, buka motora, umjetna rasvjeta i oštećenja morskog dna dodatno opterećuju obalni ekosustav koji se već mijenja pod utjecajem klimatskih promjena.
Problem je u tome što se ti pritisci najčešće ne pojavljuju pojedinačno. Upravo njihova istodobna prisutnost i međusobno djelovanje otežavaju razumijevanje onoga što se u moru događa, ali i pronalaženje učinkovitih mjera zaštite.
Zato je jedan od glavnih ciljeva međunarodnog projekta MIRAMAR utvrditi kako različiti klimatski i ljudski pritisci djeluju zajedno te što njihov zbroj znači za morska staništa i organizme. Znanstvenici će na odabranim područjima Sredozemlja, od kojih je jedno zapadna obala Istre, istodobno pratiti niz pokazatelja, od temperature, saliniteta i pH mora do mikroplastike, invazivnih vrsta, podvodne buke, svjetlosnog i kemijskog onečišćenja. Povezivanjem tih podataka pokušat će utvrditi koji se pritisci pojavljuju zajedno, koliko su snažni i kako njihov zajednički učinak mijenja morski ekosustav.
„Pristup možemo usporediti s medicinom. Prije nego što odredi terapiju, liječnik mora postaviti dijagnozu, a isto vrijedi i za more. Najprije moramo utvrditi u kakvom je stanju okoliš, koji su pritisci prisutni i kako djeluju zajedno", objašnjava dr. sc. Mia Knjaz iz Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković.
Nakon dijagnoze slijedi potraga za odgovarajućom „terapijom". Cilj projekta zato nije samo utvrditi što opterećuje more, nego na temelju prikupljenih podataka razviti mjere zaštite i obnove prilagođene stvarnom stanju pojedinog područja.
Među njima su i rješenja temeljena na prirodi, primjerice obnova livada morskih cvjetnica. Takva staništa pružaju hranu i zaklon brojnim morskim organizmima, učvršćuju morsko dno, ublažavaju djelovanje valova i eroziju te dugoročno pohranjuju ugljik. Njihovom obnovom tako se istodobno može djelovati na više problema, od gubitka bioraznolikosti i degradacije staništa do posljedica klimatskih promjena.
MIRAMAR okuplja osam partnera iz šest mediteranskih zemalja, a istraživanja se provode na devet područja Sredozemlja, među kojima je i zapadna obala Istre. Projekt koordinira Sveučilište u Sieni, odnosno njegov tim Plastic Busters, dok je Institut Ruđer Bošković jedan od projektnih partnera.