Tko bi rekao da ćemo usred otvorenog vojnog sukoba u Perzijskom zaljevu - regiji od iznimne važnosti za globalno gospodarstvo - uz blokadu ključnog Hormuškog tjesnaca te znatno više cijene nafte i plina, svjedočiti novim rekordima na svjetskim burzama? Sve krize posljednjih godina pokazale su da je otpornost tržišta porasla te da su racionalni tržišni sudionici spremni gledati dalje od trenutnih potresa i računati na poboljšanje situacije u doglednoj budućnosti, čim se kriza stabilizira i prestane eskalirati.

Dosadašnja iskustva pokazala su da se očekivano poboljšanje u pravilu i dogodilo. Primjerice, u ožujku 2020., usred pandemije bolesti COVID-19, očekivalo se da će cjepiva biti dostupna tek za 12 do 18 mjeseci, no učinkovita cjepiva pojavila su se već u prosincu iste godine. Kada je u veljači 2022., nakon izbijanja rata u Ukrajini, uslijedila globalna energetska i inflacijska kriza, a restriktivne mjere središnjih banaka dodatno usporile gospodarstvo, mnogo se govorilo o recesiji - koja se u pojedinim dijelovima gospodarstva doista i dogodila. Ipak, korporativni profiti, osobito u SAD-u, pali su tek neznatno.

Nakon takozvanog Liberation Daya početkom travnja 2025., kada su najavljene potpuno nerealne američke carine štetne za globalnu trgovinu, bilateralni pregovori naknadno su doveli do konkretnih carinskih sporazuma na prihvatljivim razinama. Aktualna kriza u Perzijskom zaljevu također je utjecala na snižavanje prognoza gospodarskog rasta, no tržišta kapitala ponovno pokazuju iznimnu otpornost, osobito zbog naznaka smirivanja situacije i mogućnosti određenog oblika pregovaračkog rješenja.

Prije izbijanja sukoba u Zaljevu globalno gospodarstvo bilo je u dobroj formi. Ovisnost o nafti značajno se smanjila tijekom posljednjih desetljeća, a korporativnim profitima danas dominiraju američke kompanije koje su u velikoj mjeri neovisne o općem gospodarskom ciklusu. Očekuje se i da će fenomen neujednačenog gospodarskog oporavka („K-shaped economy") pomoći da američko gospodarstvo ostane na putanji rasta. Iako će privremeno više cijene goriva i troškovi života nesumnjivo utjecati na raspoloženje potrošača, rast bi se ipak trebao nastaviti, ponajprije zahvaljujući golemim ulaganjima u umjetnu inteligenciju. U okviru naše taktičke alokacije imovine ponovno povećavamo udio dionica, prvenstveno zbog snažnih korporativnih rezultata.

Državne obveznice: Francuske i njemačke obveznice i dalje atraktivne

I dalje preferiramo francuske i njemačke državne obveznice, dok prema američkim državnim obveznicama zadržavamo oprezniji pristup. Zanimljive su nam i australske državne obveznice.

Američke državne obveznice smatramo atraktivnima uglavnom kao zamjenu za rizičnije obvezničke klase imovine, poput američkih visokoprinosnih obveznica i obveznica tržišta u razvoju denominiranih u stranim valutama.

Korporativne obveznice: tržište ponovno računa na „najbolji mogući scenarij"

Tržište posljednjih mjeseci ponovno računa na scenarij u kojem se istodobno ostvaruju svi pozitivni ishodi. Temeljni pokazatelji doista izgledaju dobro, no razina optimizma na tržištu korporativnog duga djeluje izrazito visoko. Visokoprinosne obveznice praktički više ne uračunavaju ozbiljnije rizike neispunjavanja obveza, kreditne rizike ili rizike likvidnosti.

Dok tržišta dionica i dalje mogu rasti zahvaljujući snažnim korporativnim rezultatima, rizici povezani s korporativnim obveznicama teško se mogu dodatno smanjivati.

Obveznice tržišta u razvoju: premije rizika ponovno padaju

Suprotno našim očekivanjima, premije rizika na obveznice tržišta u razvoju denominirane u stranim valutama od sredine travnja ponovno su značajno pale. Iako su tržišta u razvoju fundamentalno bila snažno pogođena posljedicama događanja na energetskom tržištu (Iran/SAD), to nije umanjilo optimizam investitora.

Smatramo da trenutačno vrlo niske premije rizika na obveznice tržišta u razvoju denominirane u stranim valutama srednjoročno nisu održive.

Razvijena tržišta dionica i dalje vrlo snažna

Unatoč negativnim vijestima vezanima uz sukob s Iranom, međunarodna tržišta dionica posljednjih su tjedana ostala vrlo snažna. Očekivani rast dobiti kompanija vjerojatno je najvažnije objašnjenje takve otpornosti tržišta.

U takvom okruženju središnje banke vjerojatno će odgoditi daljnje smanjenje kamatnih stopa, a nije isključena ni mogućnost njihova ponovnog povećanja. Iako kratkoročno gledano raspoloženje na tržištima djeluje prilično optimistično, snažni korporativni rezultati i dalje pružaju podršku tržištima dionica, zbog čega smo blago povećali izloženost toj klasi imovine.

Dionice tržišta u razvoju: Azija kao globalna AI sila

Tržišta dionica u razvoju također su uspješno prebrodila pad izazvan sukobom s Iranom. Njihova relativno bolja izvedba u odnosu na razvijena tržišta i dalje se nastavlja.

To potvrđuje da se Azija profilirala kao jedna od vodećih globalnih regija u području umjetne inteligencije. Valuacije tržišta u razvoju, kako na razini regije tako i pojedinačnih država, atraktivnije su nego u mnogim drugim dijelovima svijeta te upućuju na snažniji rast dobiti.

Tržišta roba: optimizam oko globalnog rasta potiče rast cijena industrijskih metala

Kretanja na međunarodnim robnim tržištima posljednjih su mjeseci bila neujednačena. Nakon slabijeg razdoblja za plemenite metale, njihove su cijene ponovno porasle. Premija rizika kod energetskih roba djelomično se ispuhala, dok je optimizam vezan uz globalni gospodarski rast potaknuo rast cijena industrijskih metala.