Smrtonosno ljeto u Europi: koliko je ljudi umrlo zbog ekstremnih vrućina?

Tihi ubojica na kontinentu: koliko je ove godine porasla smrtnost zbog ekstremnih vrućina u Europi?

Europa je službeno postala kontinent koji se zagrijava najbrže na svijetu, a cijena koju njezini stanovnici plaćaju postala je dramatično visoka. Dok su se proteklih mjeseci bilježili novi temperaturni rekordi koji su prelazili i 45 °C, u pozadini ljetnih radosti odvijala se nezapamćena zdravstvena kriza. Ekstremne vrućine ove su godine odnijele na desetke tisuća života diljem Europe, pretvarajući toplinske valove u najsmrtonosniju prirodnu nepogodu modernog doba.

Brojke prekomjerne smrtnosti (engl. excess mortality) koje pristižu iz nacionalnih zdravstvenih institucija i uglednih znanstvenih časopisa doslovno su alarmantne. One jasno pokazuju da europski zdravstveni sustavi i infrastruktura gube bitku s klimatskim promjenama.

Više od 35.000 žrtava u samo nekoliko mjeseci

Prema službenim podacima i brzim analizama koje je prenio The Guardian, uzastopni toplinski valovi u Europi uzrokovali su više od 35.000 prekomjernih smrti. Samo tijekom jednog izrazito kritičnog tjedna potkraj lipnja, kada je toplinska kupola prekrila veći dio zapadne i srednje Europe, u manje od sedam dana zabilježeno je preko 20.000 smrtnih slučajeva izravno povezanih s toplinskim udarima i dehidracijom.

Najveći teret ove krize podnijele su četiri najmnogoljudnije države Europske unije:

• Njemačka: prema izvješću Robert Koch Instituta, zabilježeno je čak 14.000 prekomjernih smrti povezanih s visokim temperaturama.

• Francuska: toplinski valovi odnijeli su oko 7.300 života, a u lipnju su hitne službe bile pred potpunim slomom.

• Španjolska: državni institut za zdravlje Carlos III registrirao je preko 4.400 smrti uzrokovanih vrućinom, što je najviša brojka u tom razdoblju još od tragične 2022. godine.

• Italija: sličan crni scenarij pogodio je i apeninski poluotok s oko 2.700 žrtava, dok stručnjaci procjenjuju da bi konsolidirani podaci na kraju sezone mogli biti i znatno viši.

Zašto je smrtnost u europskim gradovima eksplodirala?

Znanstveno istraživanje objavljeno u prestižnom medicinskom časopisu The Lancet otkrilo je šokantnu istinu - smrtnost povezana s visokim temperaturama porasla je u čak 98,7 posto europskih gradova u usporedbi s krajem prošlog stoljeća. Najteža je situacija u gradovima južne Europe, gdje je zabilježen porast smrtnosti od nevjerojatnih 161 posto.

Glavni razlozi za ovako visoku stopu smrtnosti kriju se u specifičnostima europskog načina života i arhitekture:

1. Kronični nedostatak klima-uređaja: dok u SAD-u i Japanu preko 90% kućanstava posjeduje sustave za hlađenje, u Europi tek svako peto kućanstvo ima ugrađenu klimu. Stariji građani u urbanim sredinama doslovno ostaju zarobljeni u betonskim zgradama koje se preko noći ne uspijevaju ohladiti.

2. Starenje populacije: najugroženija skupina su osobe starije od 65 godina te kronični bolesnici čija srca ne mogu izdržati napor stalne termoregulacije tijela.

Ozbiljno upozorenje iz Bruxellesa i WHO-a

Nakon što su crne statistike preplavile javnost, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i nadležni odbori Europske unije izdali su hitna upozorenja. Poruka iz Bruxellesa je jasna i nimalo ugodna: "Europa nije dovoljno pripremljena za ekstremne vrućine". Javni zdravstveni sustavi morat će proći korjenitu transformaciju. To uključuje promjenu urbanističkog planiranja, sadnju više zelenila u gradovima te hitno uvođenje obveznih sustava hlađenja u domove za starije i nemoćne.

Ova godina ostat će zapamćena kao prekretnica - jasan dokaz da klimatske promjene više nisu problem budućnosti, već surova stvarnost koja izravno ugrožava ljudske živote ovdje i sada.