Zanat ili studij – što se više isplati?

Put „najprije gimnazija, zatim fakultet" danas mnogima u Njemačkoj više ne djeluje primamljivo kao ranije. Mladi strahuju od neizvjesnih izgleda za zaposlenje, između ostalog i zbog brzog razvoja umjetne inteligencije (UI). Stručnjaci procjenjuju da bi UI mogao ugroziti čak polovicu početničkih radnih mjesta u takozvanim profesijama zasnovanima na visokoškolskom znanju.

Rast nezaposlenosti akademičara

Istovremeno, nezaposlenost među akademski obrazovanim građanima već godinama bilježi rast. „Prije pandemije koronavirusa iznosila je 2,1 posto, a danas je na razini od 3,3 posto", ističe u razgovoru za javni servis ARD Enzo Weber iz Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB) u Nürnbergu.

Ipak, Weber ne govori o „izričitoj krizi akademičara". Prosječna stopa nezaposlenosti porasla je još i više. Jasno je, međutim, da ni visokoobrazovani više nisu imuni na aktualnu gospodarsku krizu.

Zanat - dobre profesionalne perspektive

Prodor umjetne inteligencije trenutno ponovo čini zanatska zanimanja privlačnijima za mlade. Za razliku od brojnih uredskih poslova, zanati se smatraju naročito otpornima na utjecaj UI-a. Uz to, postoje i atraktivne mogućnosti za razvoj i dodatno usavršavanje, koje igraju važnu ulogu u odluci „zanat ili studij".

Istovremeno, gotovo da nema gospodarske grane u Njemačkoj koja toliko trpi zbog nedostatka stručne radne snage kao zanatstvo. Unatoč dobrim profesionalnim izgledima, nepopunjeno je oko 200.000 radnih mjesta. Posebno su pogođena mala poduzeća.

Prema Izvještaju o stručnom obrazovanju za 2025. godinu, u zanatstvu je širom Njemačke nedavno ostalo nepopunjeno oko 19.000 mjesta, što je 18 posto svih ponuđenih mjesta za stručno osposobljavanje u poduzećima.

„Još uvijek previše mladih ljudi, ali i njihovih roditelja, nema pravi uvid u raznovrsne i odlične profesionalne perspektive koje zanatstvo nudi", poručuje predsjednik Bavarske zanatske komore Franz Xaver Peteranderl. „Još uvijek raširena opsesija akademskim zvanjima zamagljuje pogled na realnost."

Oni koji se odluče za zanat imaju koristi i od ranijeg početka zarađivanja vlastitog novca. „Ako studij završim s 25 godina, pa zatim još pet godina otplaćujem studentski kredit, već imam 30", kaže futurolog Hartwin Maas iz Instituta za istraživanje generacija. U zanatstvu, s druge strane, mladi zarađuju ranije - „i to upravo u životnim fazama u kojima im je novac najpotrebniji".

Životna zarada: kada se studij isplati

Dok studenti godinama provode vrijeme na predavanjima, njihovi vršnjaci na stručnom obrazovanju već zarađuju i mogu početi štedjeti za budućnost.

Pogled na takozvanu životnu zaradu - zbroj bruto prihoda tijekom cjelokupnog radnog vijeka - pokazuje da akademičari tu početnu prednost kvalificiranih radnika dostižu tek kasnije. Prema studiji Instituta za primijenjena gospodarska istraživanja (IAW) pri Sveučilištu u Tübingenu, u prosjeku tek od 39. godine života počinju zarađivati više.

Usporedba prihoda: magistar i majstor

Ako se gleda samo mjesečni prihod, razlike su još izraženije. Prema Anketi o zaradama za 2024. godinu Saveznog zavoda za statistiku, zaposleni s diplomom prvostupnika i magistra ili s položenim državnim ispitom u prosijeku zarađuju 6.850 eura bruto mjesečno.

Zaposleni sa završenim stručnim obrazovanjem ostvaruju, s druge strane, prosječno 3.973 eura.

No oni zanatlije koji polože i majstorski ispit, financijski stoje znatno bolje. Oni u prosijeku zarađuju oko 5.300 eura mjesečno - više od 1.300 eura u odnosu na kvalificirane radnike bez majstorskog ispita, pa čak i oko 100 eura više nego zaposleni prvostupnici.

„Majstorski bonus" - zašto se usavršavanje isplati

Ovaj takozvani „majstorski bonus" čini dodatno obrazovanje isplativom investicijom i otvara vrata ka rukovodećim položajima ili samozapošljavanju. „Ljudi s majstorskim ispitom imaju izuzetno povoljne pokazatelje na tržištu rada - i po pitanju zaposlenosti i po visini zarade", naglašava Weber.

Pojedini zanatski poslovi smatraju se naročito perspektivnima i financijski atraktivnima. Riječ je, prije svega, o zanimanjima značajnima za industriju, naročito na području energetske tehnike i automatizacije - od mehatroničara do električara, navodi Hartwin Maas.

„Potreba za akademičarima nastavit će rasti"

Istovremeno, prema Weberovim riječima, i dalje postoje snažni argumenti u prilog studija. „Akademski obrazovani i dalje imaju uvjerljivo najniže stope nezaposlenosti i najviše zarade. Naše projekcije pokazuju da će potreba za akademičarima nastaviti rasti."

Zato se pitanje što nudi veće šanse, zanatsko obrazovanje ili studij, često pokazuje kao previše pojednostavljeno. Za osobni izbor karijere presudno je na kraju koji put zaista odgovara sposobnostima, interesima i životnim planovima pojedinca.