Alarm na zagrebačkoj gori: kako je ekstremno sušno ljeto ugrozilo šume Medvednice

Zelena pluća Zagreba proživljavaju jednu od svojih najtežih faza u novijoj povijesti. Dok se građani polako privikavaju na ugodnije jesenske temperature, u krošnjama iznad glavnog grada odvija se prava ekološka drama. Izrazito sušno ljeto ostavilo je katastrofalne posljedice na šume Medvednice, a stručnjaci upozoravaju da je omiljena zagrebačka planina pred dubokom i dugotrajnom krizom.

Ako ste proteklih tjedana pogledali prema Sljemenu, mogli ste primijetiti da su obronci prerano poprimili jesenske žute i smeđe tonove. To nije prirodni dolazak jeseni, već dramatičan obrambeni mehanizam drveća koje doslovno dehidrira.

Bukva i hrast prve žrtve klimatskih ekstrema

Prema službenom priopćenju koje je izdala Uprava šuma Podružnica Zagreb, najugroženije su vrste bukva i hrast kitnjak. Ova stabla sve ranije započinju sa žućenjem i potpunim odbacivanjem lišća. Problem je najizraženiji na južnim, izloženijim padinama te na samim hrptovima Medvednice koji su cijelo ljeto bili pod izravnim udarom nemilosrdnog sunca.

Ono što šumare i znanstvenike najviše zabrinjava nije gubitak lišća kod starih stabala, već masovno sušenje lista u mladim i srednjodobnim sastojinama. Dalibor Babić, upravitelj Šumarije Zagreb, istaknuo je kako se suše upravo ona područja u koja je proteklih godina uloženo iznimno puno stručnog truda i uzgojnih radova kako bi se šuma obnovila.

Kumulativni stres: tri godine bez prava na oporavak

Zašto je situacija odjednom postala toliko alarmantna? Stručnjaci iz Hrvatskog šumarskog instituta, predvođeni dr. sc. Dinkom Matošević, proveli su hitan terenski obilazak i potvrdili velike razmjere štete. Ključni problem leži u činjenici da se ekstremni ljetni uvjeti ponavljaju već treću godinu zaredom (2024., 2025. i 2026.).

Šumski ekosustav jednostavno nema vremena za regeneraciju između dva sušna vala. Kada tome pridodamo i kronični nedostatak snježnog pokrivača tijekom zima, tlo ostaje potpuno lišeno dubinske vlage. Kako bi preživjela, stabla zatvaraju svoje puči na listovima kako bi spriječila gubitak vode, čime automatski zaustavljaju fotosintezu i rast. Odbacivanje lišća je zapravo njihov očajnički pokušaj da spase goli život.

Posljedice ćemo osjećati i 2027. godine

Znanstvenici šalju jasnu poruku javnosti: posljedice ovog povijesno sušnog ljeta neće nestati s prvim obilnijim jesenskim kišama. Dugotrajni stres drastično slabi imunitet stabala, čineći ih lakom metom za razne bolesti i drvne nametnike. Značajnije sušenje i propadanje starijih stabala očekuje se i tijekom cijele 2027. godine.

Kao odgovor na ovu krizu, Hrvatske šume već za ovu jesen najavljuju izvanrednu akciju i sadnju nekoliko desetaka tisuća mladih stabala, s posebnim naglaskom na zone koje su ranije pretrpjele štete od olujnog nevremena. Ipak, bitka za spas sljemenskih šuma bit će dugotrajna i zahtijevat će potpunu promjenu strategije upravljanja u uvjetima sve očitijih klimatskih promjena.