Živimo li zapravo u 1729. godini i tko je „izbrisao“ tri stoljeća povijesti?
Bizarna povijesna teorija zavjere tvrdi da je rani srednji vijek potpuno izmišljen, a carevi i pape lažirali su kalendar kako bi vladali u mitskoj 1000. godini
Jeste li se ikada zapitali krojimo li vlastitu povijest prema točnim podacima ili slijedimo najveću podvalu u ljudskoj povijesti? Dok internetom kruže teorije o izvanzemaljcima i tajnim društvima, jedna nevjerojatna hipoteza potresa same temelje službene kronologije. Riječ je o hipotezi fantomskog vremena, koju je 1991. godine postavio njemački povjesničar Heribert Illig. Prema ovoj fascinantnoj teoriji, razdoblje od 614. do 911. godine rane srednjovjekovne povijesti nikada se nije dogodilo. To znači da su tri stoljeća u kojima su živjeli vladari poput Karla Velikog potpuno izmišljena, a čovječanstvo se danas ne nalazi u 21. stoljeću, već zapravo živimo u - 1729. godini!
Tko stoji iza najveće povijesne prevare?
Illigova teorija tvrdi da su tri moćne povijesne ličnosti sklopile tajni pakt kako bi izmijenile kalendar. Glavni akteri ove urote navodno su bili sveti rimski car Oton III, papa Silvastar II. i bizantski car Konstantin VII. No, zašto bi itko želio nadodati otprilike 297 godina povijesti koja ne postoji?
Motiv je, prema teoretičarima zavjere, bio duboko religiozan i politički. Oton III. žarko je želio vladati u mitskoj 1000. godini nakon Krista, razdoblju koje je u tadašnjem kršćanskom svijetu nosilo golemu proročansku i duhovnu važnost. Budući da je prema stvarnom računanju vremena živio u kasnom 7. stoljeću, on je uz pomoć pape jednostavno prepravio dokumente, „ubrzao" vrijeme i postavio se na tron u željenom mileniju, usput izmislivši slavne pretke kako bi opravdao svoj legitimitet.
Ključni dokazi: gdje su arheološki nalazi?
Zagovornici hipoteze fantomskog vremena ne oslanjaju se samo na nagađanja, već iznose argumente koji na prvi pogled zvuče iznenađujuće logično.
-
Arheološka rupa: Illig ističe drastičan nedostatak arheoloških dokaza, kovanica i građevina iz razdoblja između 614. i 911. godine. Zagovornici teorije pitaju se kako je moguće da je jedno tako dugotrajno razdoblje ostavilo tako malo opipljivih tragova u Europi.
-
Lažirani dokumenti: Poznato je da je srednji vijek bio zlatno doba za krivotvorenje papinskih i carskih isprava. Teoretičari tvrde da su stotine dokumenata prepravljane stoljećima kasnije kako bi se popunila stvorena povijesna praznina.
-
Matematička greška u kalendaru: Kada je papa Grgur XIII. 1582. godine uvodio gregorijanski kalendar, morao je ispraviti odstupanje julijanskog kalendara. Prema izračunima znanstvenika, julijanski kalendar je do tada trebao nakupiti 13 dana razlike, no papa je kalendar pomaknuo za samo 10 dana. Illig tvrdi da ta tri dana razlike točno odgovaraju „višku" od tristotinjak izmišljenih godina koje nikada nisu prošle.
Je li Karlo Veliki bio samo mitski junak?
Najšokantnija nuspojava ove teorije jest tvrdnja da Karlo Veliki, otac Europe, uopće nije postojao. Prema Illigu, car koji je ujedinio Europu, ratovao s Maurima i donio kulturnu renesansu zapravo je književna izmišljotina nastala u pisarnicama Otona III. Sva njegova velika djela, bitke i reforme opisani su tek stoljećima kasnije kako bi se stvorila bogata, ali lažna povijesna povijest za novo Rimsko Carstvo.
Naravno, službena znanost i moderni povjesničari oštro odbacuju ovu hipotezu. Astronomski dokazi, poput preciznih zapisa o pomrčinama Sunca i prolascima kometa koje su bilježili stari Kinezi i arapski kroničari, savršeno se poklapaju s današnjom službenom kronologijom i dokazuju da nikakvih rupa u vremenu nije bilo.
Bez obzira na znanstvena pobijanja, hipoteza fantomskog vremena ostaje jedna od najzabavnijih i najkreativnijih teorija zavjere koja nas tjera da preispitamo sve što smo naučili u školskim klupama. Sljedeći put kad pogledate na kalendar, sjetite se da možda ne živimo u modernom dobu, već duboko u baroknom 18. stoljeću!