Energetska kriza - poziv na ograničenje brzine i rad od kuće

Zbog naftne krize izazvane ratom na Bliskom istoku, Međunarodna agencija za energiju (IEA) zalaže se za brze mjere smanjenja potrošnje. U središtu preporuka nalazi se promet, na koji, prema podacima IEA-e, otpada oko 45 posto ukupne potrošnje nafte. Organizacija ističe da već i jednostavne promjene u ponašanju mogu kratkoročno donijeti rezultate.

Rat protiv Irana predstavlja „najveću prijetnju globalnoj energetskoj sigurnosti svih vremena", izjavio je šef IEA-e Fatih Birol za Financial Times. Moglo bi potrajati i do šest mjeseci da se obnove tokovi nafte i plina iz područja Perzijskog zaljeva. „Nekim postrojenjima trebat će šest mjeseci da ponovno počnu raditi, a drugima znatno duže."

Što bi moglo smanjiti potrošnju nafte

Zbog toga agencija smatra da bi više rada od kuće i masovniji prelazak na javni prijevoz mogli doprinijeti smanjenju potrošnje goriva.

Smanjenje ograničenja brzine na autocestama za najmanje deset kilometara na sat, prema procjenama IEA-e, vidljivo smanjuje potrošnju goriva u putničkom i teretnom prometu.

I ograničavanja ulaska automobila u velike gradove - primjerice, naizmjenična vožnja vozila s parnim i neparnim registracijskim oznakama - mogla bi, prema mišljenju agencije, pomoći. To bi smanjilo gužve i potrošnju goriva.

Dodatne uštede agencija vidi u zajedničkom korištenju automobila (carsharing), učinkovitijem načinu vožnje, kao i u unapređenju teretnog i dostavnog prometa. I manji broj avionskih putovanja pridonio bi smanjenju potražnje za naftom u kriznim uvjetima.

IEA: ciljane mjere umjesto subvencija

Uz promjene u ponašanju, IEA računa i na državne intervencije. Vlade bi kroz regulatorne mjere i ciljane poticaje mogle biti primjer drugim akterima.

Pomoć bi, prije svega, trebalo usmjeriti na potrošače koji su najteže pogođeni posljedicama krize. Prema ocjeni IEA-e, prethodne krize pokazale su da su ciljane mjere učinkovitije od široko postavljenih subvencija.

Počelo oslobađanje naftnih rezervi

Istodobno, agencija navodi da su zemlje članice već počele oslobađati strateške rezerve nafte. To je „uglavnom sirova nafta", dok će doprinos Europe biti „prije svega u obliku rafiniranih proizvoda", priopćila je IEA u četvrtak navečer.

Organizacija je prije tjedan dana donijela odluku da oslobodi 426 milijuna barela nafte iz svojih izvanrednih rezervi kako bi ublažila porast cijena izazvan ratom na Bliskom istoku.

Glavni razlog rasta cijena jest, prije svega, blokada Hormuškog tjesnaca. Iranska Revolucionarna garda faktički je zatvorila ovaj prolaz između Irana i Arapskog poluotoka. Tom se rutom inače transportira oko 20 posto svjetske sirove nafte.